Gospodarsko-politička situacija
u RH pokazuje kontinuitet stabilnosti, to je dobar temelj za daljnji razvoj
gospodarstva kao i za inozemna ulaganja. Makroekonomski indikatori pokazuju
efekte monetarne politike kao što su konvertibilnost valute (kune), stabilno
niska inflacija (3-4 %) tijekom nekoliko godina, stalni trend ekonomskoga
rasta (za prošlu godinu oko 4%), stabilnost cijena. Remonetarizacija ekonomije
rezultirala je u značajnoj akumulaciji deviznih rezervi u NBH, a usporedno
su i komercijalne banke akumulirale određene valutne rezerve te danas ukupne
devizne rezerve RH dosižu vrijednost od 4, 4 milijarde USD. Proračunski
deficit iznosi za 1996. oko 1% hrvatskog BDP-a. Prema prihodima, Hrvatska
spada u red zemalja u razvoju koje definira BDP po glavi stanovnika preko
3.000 USD. Posljednjih godina BDP je u stalnom porastu da bi u 1996. dosegao
vrijednost od 4.707 USD per capita.
S Pariškim i Londonskim klubom RH
je definirala odnose te su potpisani sporazumi oko obveza proisteklih iz
dugovanja bivše Jugoslavije. Sukcesija je osnova tih odnosa. Početkom 1996.
Hrvatska je dobila kreditni rejting od vodećih svjetskih agencija. Ocjena
"BBB-" svrstava je u red uspješnih tranzicijskih zemalja. Ostvaren je i
plasman prvih eurodolarskih obveznica, koji je naišao na interes iznad
očekivanja.
Struktura gospodarstva pokazuje
dobro diverzificiranu ekonomiju u kojoj oko 10% čini poljoprivredni sektor,
oko 30% industrija, a oko 60% usluge. Hrvatska ima jake osnove za razvijanje
kompetitivne pozicije među drugim srednjoeuropskim zemljama, zahvaljujući
i svom zemljopisnom položaju i prirodnim resursima. Turizam ovdje sigurno
ima značajno mjesto. Raznolikost, ljepota i blizina hrvatskih turističkih
destinacija Europljanima siguran je jamac stalnoga povećanja broja gostiju.
Proces privatizacije je praktički
završen. Očekuje se privatizacija javnih poduzeća i telekomunikacija. Zakonska
je regulativa usklađena s kriterijima zapadnoga zakonodavstva. Strani i
domaći poduzetnici potpuno su izjednačeni u svojim pravima i obvezama.
Ciljevi hrvatske gospodarske politike
idu u smjeru učvršćenja do sada ostvarenih rezultata stabilizacije, kao
i stvaranja uvjeta za daljnji stabilan rast gospodarstva. Zakonska rješenja
o slobodnim carinskim zonama također bi trebala pridonijeti povoljnim kretanjima.
Jedan od strateških ciljeva Vlade u području trgovine jest ulazak u Svjetsku
trgovinsku organizaciju. Također, Hrvatska želi postati članom CEFTA-e
i potpisati ugovor o suradnji s Europskom unijom.