| OtokRab | |||
 SmještajiMogućnosti
dolaskaTrajektna
povezanost |
|
||
 |
Zbog svog položaja
u podnožju Velebitai brda Kamenjaka otok Rab je zaštićen od hladnih i olujnih
vjetrova. Izgledombrdo Kamenjak sa svoje ogoljele, velebitskom kanalu i
jadranskoj magistraliokrenute strane može prevariti, ali je on prava blagodat
za otok - zimiga štiti od hladnih i olujnih udara bure, te je općenito
zaslužan za blagu klimu na otoku.
Zahvaljujući raskošne vegetacije, ponajviše ali zbog svojesunčane i razvedene obale, plavetnila bistrog mora, zavodljivih prirodnih ljepota i tisućljetne kulture, otok Rab je oduvijek nudio nešto posebnosvojim posjetiteljima. |
||
| S toga
su gradski oci daleke1889. god. otok Rab proglasili turističkim i lječilišnim
mjestom. S početkom ovog stoljeća Rab je imao sve više posjetitelja, turizam
se naglo razvijao,iz dana u dan se povećavao broj zaljubljenika koji su
ovamo dolazili upotrazi za odmorom. Procvat turizma uslijedio je između
dva svjetska rata,kada je na Rabu 1936. god. boravio i engleski kralj Edward
VIII. sa suprugom.Engleski se bračni par te godine zasigurno ubrajao u
najuglednije naturistena Rabu. Samo dvije godine prije toga, s otvaranjem
prve javne naturističkeplaže, zvanično je otpočeo naturizam na otoku.
Mnogobrojni ugledni kulturni povjesničari vrlo rano suotkrili kulturno naslijeđe Raba. Prvi hrvatski kulturni povjesničar, pisacIvan Kukuljević Sakcinski, opisao je (1856. god.) grad Rab povjesno bogatim,te izrazio svoju želju za ponovnim posjetom. Engleski arhitekt T. G. Jackson(1887. god.) ustvrdio je ono što i mnogi prije i poslije njega: "čudnovatnisrednjo-vjekovni grad, nalik reminiscencji a ne zbilji . . . od svih dalmatinskih gradova po mom ukusu najljepši". |
 |
||
 |
Cjelokupnost srednjo-vjekovnog
grada Raba je možda i dragocjenija od mnogobrojnih pojedinačnih spomenika.
Mnogobrojne gotične i renesansne palače uglednih patricija, spomenici crkvenog
i svjetovnogživota tvore posebnost Raba.
Ove stare građevine, niz vrijednih portala, bogato ukrašenih balkona, lijepih prozora i značajnih natpisa iz različitih epoha čine jedinstveniambijent, savršenost, pitoresknu svojstvenost koja će oduševiti svakogposjetitelja. |
||
| Rab je najsjeverniji
otok hrvatskogprimorja s mediteranskom vegetacijom. Profesor Günter iz
Graza pisao je1912. god. : "Mnogobrojne posjetitelje Rab zahvaljuje svojoj
bogatoj vegetacijiponajprije parku Komrčar, djelu nadšumara Belije iz 1883.
god. kome ćestanovnici otoka zasigurno jednog dana podići spomenik. Posjetitelj
sesa otoka vraća oporavljen morskim zrakom i prisjećati će se još dugo
boravkana ovom predivnom otoku". I doista su stanovnici Raba ponosni na
raskošnu vegetaciju, na stoljetni park Komrčar sa svojim pinijama, božikovinama,agavama
. . . i na vrijednog nadšumara kojem su podigi spomenik baš kaošto je prorekao
oduševljeni putopisac.
Osim parka Komrčar, jugozapadna strana otoka je bogata raznovrsnom vegetacijom: pinijama, palmama, maslenicima, zelenim pašnjacima,vinogradima . . . Čini se da je otok svoje ime dobio zbog šumovitosti. Starinskinazivi Arva, Arba, Arbia ili Arbitana, na talijanskom Arbe i hrvatskom Rab, potječu od ilirskog Arb, što znači taman, zelen, šumovit. Jedan odnajljepših i najšumovitih predjela je Suha Punta i rt Kalifront. Nasuprottome je sjeveroistočni dio otoka Raba, onaj okrenut kopnu i Velebitu, krševit,potpuno ogoljel, surov i doima se poput pejsaža sa mjeseca. |
 |
||
| Prosjecna Temperatura | |||
| Rab je otok sunca i vjerujteto nisu samo prazne riječi: zime su na otoku ugodno blage dok su ljetavruća s prosječnom insolacijom od 2.600 sunčanih sati godišnje odnosnou ljetnim mjesicima preko 10 sati dnevno. Srednja temperatura zraka ljetiiznosi 26°C, dok se zimi najniža temperatura po pravilu ne spušta ispod10°C. Doista pravi sunčani raj u bilo koje doba godine. | |||
 |
|||
| Zemljopisni položaj i prirodna obilježja: | |||
| Pritiskom
na pojedina naseljadobivate još više obavijesti o samom naselju i smještajnim
mogućnostima
| Barbat | Rab/Palit| Kampor | SuhaPunta | |
|
||
| Mogućnosti
dolaskaTrajektna
povezanost |
|||
